Želite pokrenuti vlastiti obrt, ali niste sigurni odakle početi i koja vam je dokumentacija potrebna? Ovo je praktičan vodič kroz najvažnije korake registracije obrta u Federaciji Bosne i Hercegovine, od izbora djelatnosti do prvog poslovnog računa.
Ako želite da vam procijenimo troškove i korake za vaš slučaj, javite nam se prije nego što počnete prikupljati papire.
Kontrolna lista za štampu (PDF)
A4 lista sa kvačicama: prvo dođete kod Maje u EKOFIN, upoznate se uz kafu, a zatim idete redoslijedom koraka iz vodiča.
Preuzmi PDF1. Odabir djelatnosti i pronalazak poslovnog prostora
Prvi korak je pronalazak odgovarajućeg poslovnog prostora, jer se obrt registruje prema svom sjedištu. Ukoliko se djelatnost planira obavljati u stambenom prostoru, potrebno je prethodno provjeriti da li je odabranu djelatnost dozvoljeno obavljati u takvim prostorijama. Nakon pronalaska prostora potrebno je odabrati šifru djelatnosti.
2. Prikupljanje dokumentacije
Dokumentacija koja se može zahtijevati obuhvata:
| Dokument | Kada se traži | Napomena |
|---|---|---|
| Uvjerenje o državljanstvu Bosne i Hercegovine | Općenito | — |
| Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti | Općenito | — |
| Uvjerenje da nije izrečena pravomoćna sudska presuda, rješenje o prekršaju ili upravni akt kojim je izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja privredne djelatnosti | Općenito | — |
| Dokaz o odgovarajućoj stručnoj spremi | Općenito | — |
| Dokaz o pravu korištenja poslovnog prostora | Općenito | Npr. ugovor o zakupu ili zemljišnoknjižni izvadak |
| Dokaz o zasnovanom radnom odnosu ili ostvarenom pravu na penziju | Za dopunsku ili dodatnu djelatnost | — |
| Potvrda zavoda za zapošljavanje ako je osoba evidentirana, odnosno ovjerena izjava o statusu ako nije | Za obrt kao osnovno zanimanje | Prema zahtjevima nadležnog organa |
| Popunjena izjava o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uslova za obavljanje djelatnosti | Općenito | — |
| Ljekarsko uvjerenje | Ako ga općina traži | Traže ga pojedine općine |
| Uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama | Ako ga općina traži | Traže ga pojedine općine |
3. Predaja zahtjeva i dobijanje općinskog rješenja
Zahtjev za osnivanje obrta predaje se nadležnoj općinskoj službi prema sjedištu obrta. Prilikom predaje plaća se administrativna taksa putem uplatnice u banci, okvirno oko 75 KM, zavisno od općine. Nakon obrade zahtjeva nadležna služba donosi rješenje o odobravanju obavljanja obrta. Kada dobijete obavijest da je rješenje spremno, preuzimate ga u nadležnoj općini.
4. Izrada pečata
Nakon preuzimanja rješenja slijedi izrada pečata, potrebnog za poslovanje i dokumentaciju. Okvirna cijena: oko 40 KM. Prije izrade provjeriti podatke koji trebaju biti navedeni na pečatu.
5. Dobijanje ID broja – Porezna uprava
Podnosi se zahtjev za dodjelu identifikacijskog broja nadležnoj Poreznoj upravi. Uz popunjen obrazac POR-503 prilaže se:
- ovjerena kopija općinskog rješenja o osnivanju obrta,
- ovjerena kopija ugovora o zakupu poslovnog prostora ili ZK izvadak,
- ovjerena kopija ili original ugovora s računovodstvenom agencijom.
Rok za dobijanje ID broja: pet radnih dana.
6. Zavod za statistiku – obavještenje o razvrstavanju
Uz popunjen obrazac RPS prilažu se kopija rješenja o osnivanju obrta i kopija ID broja. Originalna dokumentacija pokazuje se na uvid. Okvirni rok: oko dva dana.
7. Prijava vlasnika obrta (osnovno zanimanje) – obrazac JS3100
Uz popunjen obrazac prilaže se kopija rješenja o osnivanju obrta.
8. Otvaranje poslovnog računa u banci
Banke mogu imati različite zahtjeve, a dokumentacija najčešće obuhvata: rješenje o registraciji obrta, ID broj, obavještenje o razvrstavanju prema djelatnosti, CIPS prijavu vlasnika i ovlaštenih osoba ne stariju od šest mjeseci, kopiju lične karte vlasnika, popunjen i potpisan zahtjev uz pečat ako banka zahtijeva, te potpisan i opečaćen informativni list ako ga banka zahtijeva. Prije odlaska u banku provjeriti tačan spisak dokumentacije.
9. Obrtnička komora i obaveza plaćanja članarine
Registracijom obrta automatski se ostvaruje članstvo u Obrtničkoj komori, što podrazumijeva obavezu plaćanja članarine. Taj trošak treba uzeti u obzir pri planiranju poslovanja.
Registracija u sistem PDV-a
Registracija u sistem PDV-a može biti obavezna ili dobrovoljna. Obaveza registracije nastaje kada obveznik ostvari oporezivi promet koji prelazi zakonom propisani prag od 100.000 KM. Potrebno je pratiti ostvareni promet i pravovremeno podnijeti zahtjev Upravi za indirektno oporezivanje. Ako obveznik nije dostigao prag, može podnijeti zahtjev za dobrovoljnu registraciju.
| Obavezna registracija | Dobrovoljna registracija | |
|---|---|---|
| Kada | Kada oporezivi promet pređe zakonom propisani prag od 100.000 KM | Kada prag od 100.000 KM nije dostignut, na zahtjev obveznika |
| Kome | Obvezniku koji je ostvario oporezivi promet iznad praga | Obvezniku koji nije dostigao prag |
| Trajanje | — | Najmanje 60 mjeseci, odnosno pet godina |
| Posljedica | Potrebno je pravovremeno podnijeti zahtjev Upravi za indirektno oporezivanje | Nije kratkoročna odluka; nakon isteka perioda moguć je zahtjev za prestanak registracije ako su ispunjeni propisani uslovi |
Za obaveznu registraciju ovaj vodič ne navodi minimalni period trajanja. Dobrovoljna registracija nije kratkoročna odluka, pa je prije podnošenja zahtjeva vrijedi razmotriti sa knjigovođom.
Poslovne knjige obrtnika
Obrtnici koji porez na dohodak plaćaju na osnovu poslovnih knjiga dužni su voditi:
- Knjigu prihoda i rashoda (KPR) — poslovni prihodi i rashodi koji se uzimaju u obzir pri utvrđivanju dohotka.
- Knjigu prometa (KP) — evidentiranje ostvarenog dnevnog prometa obrta.
- Evidenciju potraživanja i obaveza (EPO) — praćenje potraživanja od kupaca i obaveza prema dobavljačima.
- Popisnu listu dugotrajne imovine — oprema, računari, namještaj i druga sredstva; nabavna vrijednost, otpis i preostala vrijednost.
Napomena: obrtnici registrovani kao obveznici PDV-a imaju i dodatne obaveze vođenja PDV evidencija.
Česta pitanja o otvaranju obrta
1. Koliko košta otvaranje obrta i koliko iznosi mjesečno održavanje?
Početni troškovi:
| Stavka | Okvirni iznos |
|---|---|
| Pribavljanje dokumentacije, takse i ovjere | 30–50 KM |
| Općinska taksa za registraciju | oko 75 KM |
| Izrada pečata | oko 40 KM |
| Ukupno | okvirno 130–170 KM |
Mjesečni troškovi zavise od načina oporezivanja, doprinosa, eventualnog PDV-a, knjigovodstva, fiskalizacije i drugih obaveza, pa je najbolje napraviti individualnu procjenu prije otvaranja. Iznosi su okvirni i mogu se razlikovati.
2. Koliko traje otvaranje obrta?
Od pribavljanja dokumentacije do dobijanja rješenja, dodjele ID broja i završetka ostalih početnih procedura okvirno je potrebno 15–30 dana. Trajanje zavisi od nadležnih institucija i potpunosti dokumentacije.
3. Mogu li otvoriti obrt ako sam već zaposlen/a?
Da. Zaposlena osoba može registrovati obrt kao dopunsko ili dodatno zanimanje, uz ispunjavanje zakonskih uslova. Kod dopunskog zanimanja vlasnik obrt obavlja samostalnim radom, najduže 20 sati sedmično. Kod dodatnog zanimanja obrt se obavlja putem voditelja obrta koji mora biti zaposlen kod vlasnika i ispunjavati propisane uslove.
Penzioneri nemaju ograničenje od 20 sati sedmično kod dopunskog zanimanja.
4. Mogu li otvoriti obrt ako sam student ili nezaposlena osoba?
Nezaposlena osoba može registrovati obrt ako ispunjava opće i posebne uslove za konkretnu djelatnost. Kod studenata treba provjeriti konkretan status i propise koji se odnose na djelatnost i osiguranje. Sam status redovnog studenta ne treba automatski predstavljati kao zabranu registracije obrta bez provjere primjenjivih propisa.
5. Moram li imati poseban poslovni prostor ili mogu raditi od kuće?
Za određene djelatnosti dozvoljeno je poslovanje iz stambenih prostorija. To zavisi od vrste djelatnosti i uslova propisanih za njeno obavljanje. Prije registracije potrebno je provjeriti da li se izabrana djelatnost može obavljati na adresi stanovanja.
6. Šta ako obrt nema prihoda? Moram li plaćati doprinose?
Ako je obrt registrovan kao osnovno zanimanje, obaveze za doprinose ne prestaju automatski samo zato što nema prihoda. Ako obrt ne planirate aktivno voditi, pogledajte odgovor na sljedeće pitanje o mirovanju i zatvaranju obrta.
7. Kako zatvoriti obrt ili ga staviti u mirovanje?
Za prestanak obavljanja obrta prvi korak je obraćanje nadležnoj općinskoj službi. Nakon toga potrebno je odjaviti ID broj kod porezne uprave i odjaviti vlasnika putem obrasca JS3100. Obrt se može staviti u stanje mirovanja zahtjevom ka općinskoj službi, ali u periodu trajanja obustave vlasnik se ne može prijaviti na biro za zapošljavanje, samim tim mu je onemogućeno zdravstveno osiguranje.
8. Može li freelancer ili IT stručnjak raditi preko obrta i naplaćivati usluge klijentima iz inostranstva?
Da, putem obrta je moguće pružati usluge klijentima iz inostranstva. Obrtnik treba prilikom registracije djelatnosti označiti vanjskotrgovinsko poslovanje. Za naplatu iz inostranstva koristiti devizni račun.
9. Treba li mi knjigovođa ili mogu samostalno voditi poslovne knjige?
Obrtnik može samostalno voditi poslovne knjige ako ispunjava svoje zakonske obaveze i osigurava pravilno evidentiranje poslovnih događaja i podnošenje potrebnih prijava. Ipak, angažovanje knjigovodstvene agencije može biti praktičnije i sigurnije, posebno zbog poreznih rokova, doprinosa i mogućih kazni za nepravilnosti.
10. Koliko košta knjigovođa za obrt?
Cijena knjigovodstvenih usluga zavisi od vrste djelatnosti, broja dokumenata, broja zaposlenih, PDV statusa i obima posla. Za tačnu cijenu najbolje je zatražiti individualnu ponudu na osnovu konkretnih potreba obrta.
Zatražite ponudu za vaš obrt.
11. Mogu li zaposliti radnika i koje su moje obaveze?
Da, obrtnik može zapošljavati radnike. Konkretan iznos obaveza nije fiksan jer minimalna plata podliježe promjenama svake godine, a zavisi i od doprinosa i vrste ugovora. Trošak se obračunava individualno.
12. Kako funkcioniše paušalno oporezivanje obrta?
Obrtnik koji želi plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu podnosi Poreznoj upravi FBiH Zahtjev za utvrđivanje mjesečnog paušalnog iznosa — obrazac ZMP-1055. Pravo na paušal imaju obrtnici koji obavljaju obrtničke i srodne djelatnosti sami, bez zapošljavanja drugih lica, te obrtnici koji obavljaju stare i tradicionalne zanate, samostalno ili sa najviše dva zaposlena.
| Djelatnost | Mjesečni paušal |
|---|---|
| Obrtničke i srodne djelatnosti bez zaposlenih | 70 KM |
| Stari i tradicionalni zanati | 30 KM |
| Prijevoz putnika jednim prijevoznim sredstvom | 50 KM |
| Prijevoz tereta jednim vozilom nosivosti do 8 tona | 80 KM |
| Trgovina na malo ličnim radom izvan prodavnice | 70 KM |
Paušal se plaća do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Želite da obrt otvorite bez lutanja po šalterima?
Recite nam čime se bavite, a mi ćemo vam procijeniti korake i troškove za vaš slučaj.
Napomena: sadržaj je informativnog karaktera. Navedeni iznosi su okvirni, a uslovi i procedure mogu se razlikovati po općinama i kantonima. Prije registracije provjerite aktuelne zahtjeve kod nadležnih institucija ili se obratite nama.
Pogledajte i: Otvaranje obrta uz EKOFIN · Sve naše usluge · Kontakt i lokacija