Otvaranje obrta u Sarajevu

1. Koliko košta otvaranje obrta i koliko iznosi mjesečno održavanje?

Početni troškovi:

Mjesečni troškovi zavise od načina oporezivanja, doprinosa, eventualnog PDV-a, knjigovodstva, fiskalizacije i drugih obaveza, pa je najbolje napraviti individualnu procjenu prije otvaranja. Iznosi su okvirni i mogu se razlikovati.

2. Koliko traje otvaranje obrta?

Od pribavljanja dokumentacije do dobijanja rješenja, dodjele ID broja i završetka ostalih početnih procedura okvirno je potrebno 15–30 dana. Trajanje zavisi od nadležnih institucija i potpunosti dokumentacije.

3. Mogu li otvoriti obrt ako sam već zaposlen/a?

Da. Zaposlena osoba može registrovati obrt kao dopunsko ili dodatno zanimanje, uz ispunjavanje zakonskih uslova. Kod dopunskog zanimanja vlasnik obrt obavlja samostalnim radom, najduže 20 sati sedmično. Kod dodatnog zanimanja obrt se obavlja putem voditelja obrta koji mora biti zaposlen kod vlasnika i ispunjavati propisane uslove.

Penzioneri nemaju ograničenje od 20 sati sedmično kod dopunskog zanimanja.

4. Mogu li otvoriti obrt ako sam student ili nezaposlena osoba?

Nezaposlena osoba može registrovati obrt ako ispunjava opće i posebne uslove za konkretnu djelatnost. Kod studenata treba provjeriti konkretan status i propise koji se odnose na djelatnost i osiguranje. Sam status redovnog studenta ne treba automatski predstavljati kao zabranu registracije obrta bez provjere primjenjivih propisa.

5. Moram li imati poseban poslovni prostor ili mogu raditi od kuće?

Za određene djelatnosti dozvoljeno je poslovanje iz stambenih prostorija. To zavisi od vrste djelatnosti i uslova propisanih za njeno obavljanje. Prije registracije potrebno je provjeriti da li se izabrana djelatnost može obavljati na adresi stanovanja.

6. Šta ako obrt nema prihoda? Moram li plaćati doprinose?

Ako je obrt registrovan kao osnovno zanimanje, obaveze za doprinose ne prestaju automatski samo zato što nema prihoda. Ako obrt ne planirate aktivno voditi, pogledajte odgovor na sljedeće pitanje o mirovanju i zatvaranju obrta.

7. Kako zatvoriti obrt ili ga staviti u mirovanje?

Za prestanak obavljanja obrta prvi korak je obraćanje nadležnoj općinskoj službi. Nakon toga potrebno je odjaviti ID broj kod porezne uprave i odjaviti vlasnika putem obrasca JS3100. Obrt se može staviti u stanje mirovanja zahtjevom ka općinskoj službi, ali u periodu trajanja obustave vlasnik se ne može prijaviti na biro za zapošljavanje, samim tim mu je onemogućeno zdravstveno osiguranje.

8. Može li freelancer ili IT stručnjak raditi preko obrta i naplaćivati usluge klijentima iz inostranstva?

Da, putem obrta je moguće pružati usluge klijentima iz inostranstva. Obrtnik treba prilikom registracije djelatnosti označiti vanjskotrgovinsko poslovanje. Za naplatu iz inostranstva koristiti devizni račun.

9. Treba li mi knjigovođa ili mogu samostalno voditi poslovne knjige?

Obrtnik može samostalno voditi poslovne knjige ako ispunjava svoje zakonske obaveze i osigurava pravilno evidentiranje poslovnih događaja i podnošenje potrebnih prijava. Ipak, angažovanje knjigovodstvene agencije može biti praktičnije i sigurnije, posebno zbog poreznih rokova, doprinosa i mogućih kazni za nepravilnosti.

10. Koliko košta knjigovođa za obrt?

Cijena knjigovodstvenih usluga zavisi od vrste djelatnosti, broja dokumenata, broja zaposlenih, PDV statusa i obima posla. Za tačnu cijenu najbolje je zatražiti individualnu ponudu na osnovu konkretnih potreba obrta.

Zatražite ponudu za vaš obrt. Zatraži procjenu

11. Mogu li zaposliti radnika i koje su moje obaveze?

Da, obrtnik može zapošljavati radnike. Konkretan iznos obaveza nije fiksan jer minimalna plata podliježe promjenama svake godine, a zavisi i od doprinosa i vrste ugovora. Trošak se obračunava individualno.

12. Kako funkcioniše paušalno oporezivanje obrta?

Obrtnik koji želi plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu podnosi Poreznoj upravi FBiH Zahtjev za utvrđivanje mjesečnog paušalnog iznosa — obrazac ZMP-1055. Pravo na paušal imaju obrtnici koji obavljaju obrtničke i srodne djelatnosti sami, bez zapošljavanja drugih lica, te obrtnici koji obavljaju stare i tradicionalne zanate, samostalno ili sa najviše dva zaposlena.

Paušal se plaća do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.